×

Upozorenje

JFolder: :files: Putanja nije direktorij. Putanja: /home/hdzbihtr/public_html/images/promemorija zastupnici
×

Napomena

There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery Pro plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: images/promemorija zastupnici
Priključi se

Vijesti


Deprecated: Non-static method Joomla\CMS\Application\SiteApplication::getMenu() should not be called statically, assuming $this from incompatible context in /home/hdzbihtr/public_html/templates/gk_game/lib/framework/helper.layout.php on line 199

Deprecated: Non-static method Joomla\CMS\Application\CMSApplication::getMenu() should not be called statically, assuming $this from incompatible context in /home/hdzbihtr/public_html/libraries/src/Application/SiteApplication.php on line 275

Izabrana nova predsjednica Zajednice žena KKK HDZ BiH Marina Pendeš

U subotu, 4.lipnja u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru u 11h je počela III. Izborna konvencija Zajednice žena Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine "Kraljica Katarina Kosača". 

Konvenciju je otvorila dosadašnja predsjednica Marija Zelenika i tom je prilikom podnijela izvještaj o radu za vrijeme trajanja svog četverogodišnjeg mandata, te podsjetila na dosadašnji rad i aktivnosti koje su se događale za vrijeme njenog mandata.

Poslije uvodnih riječi i riječi dobrodošlice, svim prisutnim se obratio i dr. Dragan Čović koji je istaknuo kako mu je velika čast i zadovoljstvo prisustvovati ovakvom događaju, te se prisjetio početka stvaranja Zajednice žena koja je od prije 8 godina pa sve do danas postigla veliki uspjeh i okupila veliki broj aktivnih žena u Zajednici koje pridonose tom uspjehu.

Zatim je uslijedilo biranje nove predsjednice Zajednice žena Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine "Kraljica Katarina Kosača". Marina Pendeš izabrana je jednoglasno za novu predsjednicu Zajednice žena HDZ-a BiH "Kraljica Katarina Kosača". Glasanje je bilo javno,aklamacijom. Njezina zamjenica je Ankica Gudeljević dok su za dopredsjednice izabrane Milica Pehar i Vesna Dolič.

Također je imenovano i Predsjedništvo te Nadzorni odbor Zajednice žena HDZ-a "Kraljica Katarina Kosača". U galeriji možete vidjeti kako je to sve izgledalo. /D.L/

 

Bojan Domić: Travničanima je dosta političkog prodavanja "cigle" iz Sarajeva

U intervju koji je dao za portal HercegBosna.org  naš predsjednik OO HDZ BiH Travnik Bojan Domić  je govorio o aktualnim događanjima, kako u Travniku, tako i o političkim igrama koje se vode oko Travnika.

Promemorija travničkih Hrvata

 Poštovani gospodine Domić, nova i aktualna tema u Travniku je „Promemorija travničkih Hrvata“. Možete li nam podrobnije objasniti koje je njeno značenje i koliko je ona uistinu važna za Hrvate Travnika?

Uvjeren sam  da je  „Promemorija travničkih Hrvata“ jedan od najvažnijih dokumenata koji je predstavljen javnosti u Travniku u našoj novijoj povijesti. Izraz je to, ne samo političkih promišljanja nas iz lokalne organizacije HDZ BiH, nego i opredjeljenje svih političkih, ali i drugih subjekata hrvatskog naroda u Travniku, pa i šire. Potvrda za navedeno je  potpora ovom dokumentu koja je svaki dan sve veća i snažnija. Drago mi je da ništa u sadržaju Promemorije nije argumentirano osporeno ili prepoznato kao opasnost za demokratske procese, kako u Travniku, tako i u BiH. Sretan sam što sam i dio svojih političkih promišljanja unio u ovaj dokument,  zajedno sa drugim svojim kolegama. Želja je da  svi na principima za koje se zalažemo gradimo ovdje svoju budućnost. Polazište, ali i ishodište Promemorije je ravnopravnost, ono što nam jamče i Ustav i sva demokratska načela. Traži se ravnopravnost u Travniku na način da to zaista bude istinska ravnopravnost, a ne samo deklarativna. To je glavna poruka Promemorije. 

Određeni krugovi su ovo shvatili da netko želi dijeliti Travnik. Ima li u tome istine ili nekome odgovara da stvara negativnu klimu oko preustroja Travnika?

Razumijem one koji ovo plasiraju. Njima je cilj zadržati sve privilegije koje donosi politička moć i sva dobra koja iz tog proističu, ali nažalost samo za određenu i usku elitu jednog naroda. Njima je dobro i sve što kažu ili plasiraju to rade da im i dalje bude tako, bez obzira da to što govore nema veze s istinom, ali ni sa zdravom logikom. Ne razumijem one koji nisu ni pročitali Promemoriju, a niti žele da razgovaraju o istoj, a imaju ovaj stav. Ja pitam njih sve, gdje to piše? Tko je to i kada rekao?  Zašto bih ja dijelio nešto što je moje? Naravno, moje kao i svih mojih sugrađana i pripadnika svih naroda. Nema podjele, ali  ima samo nečeg drugog, a to je da Travnik bude svih nas, a ne samo nekih ili jednih. Ja samo želim da u gradu Travniku, kojeg volim i gdje smo se rodili i ja i moji preci, gdje mislim živjeti i graditi budućnost, biti ravnopravan i sudjelovati u bitnim odlukama i procesima upravljanja gradom. Pod „ja“ ne mislim na sebe, već i na sve građane i narode koji u Travniku stoljećima žive.  Znači, apsolutno smo protiv da samo jedni imaju  neke privilegije ili mogućnosti, a da drugi to nemaju. To je gradska zajednica - zajednica  sa jedinstvenom gradskom upravom i administracijom  i jedinstvenim gradskim vijećem. Stoga, kako može biti podjela kada zajedno sa drugim narodima hoćemo da odlučujemo o gradu koji je i naš?  Odgovor na ovo pitanje je posve jasan. Nema nikakve podjele, već stvaranje modernog grada ravnopravnih naroda i građana kao pretpostavke relaksacije međusobnih odnosa i ubrzanog razvoja. 

U kolikoj mjeri ste optimist da će ideje koje zagovarate naći svoju primjenu u Travniku, jer realno ta priča je dosta stara, a mnogo je Lašve proteklo, ništa se nije učinilo? Kada ćemo svjedočiti tim stvarima o kojim govorite i što je ključno da se iste i dogode?

Optimist sam i to ne samo po prirodi, kako to često kažu političari da bi bili uvjerljiviji. Mislim da sam optimist s razlogom.  Naime, Promemorija je politička ideja i stav. Postoje ideje čije vrijeme je prošlo i ideje čije vrijeme dolazi. Vrijeme uvažavanja, priznavanja drugog i suživota dolazi. Civilizacijsko dostignuće je konsocijacija - pristup da živimo zajedno, ali i odlučujemo zajedno, uz mehanizme koje to osiguravaju. Težimo euroatlantskim integracijama i EU, a živjeti u zabludi da će ideja vladanja jednih nad drugima preživjeti, je zabluda. Zato sam optimist da će svjetlo pobijediti mrak.

 

Bakir Izetbegović, poistovjećivanje Travnika sa Mostarom i politika iz Sarajevo

 

Jedni kažu da u Travniku nema problema, da Travnik funkcionira, dok drugi kažu da nije dobro Travnik vezivati s Mostarom, dakle priznaju da problem postoji. Vi zapravo ništa ne povezujete, nego ste svjesni problema u Travniku, te tražite odgovore na njih. Kakva je to "Travnička kronika" o kojoj govorite i da li će za razliku od Andrićeve imati sretan kraj?

Travničani su uvijek imali  svoj poseban odnos o moćnicima koji bi o nama i našem Travniku govorili i odlučivali,  ali bez nas.  O takvima  je pisao i naš nobelovac Andrić i napisao je negdje, da je najbolji travnički vezir bio onaj koji nije ni stigao do Travnika na službu - to je moj komentar na sve one koji ne žive našu stvarnost. Nažalost, postoji i suvremena travnička kronika, ona je puna stradanja, nepravde, destrukcije svake vrste i jedne neprincipijelnosti. To je teško ne vidjeti. Može se to ne priznavati ili negirati, ali rješavamo li time problem i vodi li to sreći i zadovoljstvu, te budućnosti kakvu želimo za nas i našu djecu? Iskrena mi je želja da svi mi koji smo tu shvatimo da nam nisu svi oni koji bi o nama govorili, savjetovali nas ili o nama odlučivali, pozvaniji od nas da to rade. Uzmimo budućnost u svoje ruke i shvatimo da smo mi sami, naši prijatelji i susjedi važni i važniji od svih ovih suvremenih „vezira“ koji bi samo da na našoj muci grade svoj interes i korist. Moja poruka je da trebamo početi pisati neke nove stranice i krenuti u nove procese.

Bakir Izetbegović je nedavno posjetio Travnik i izjavio da se ustrojstvo Travnika ne može dovoditi u vezu sa Mostarom, jer je Mostar tretiran Daytonskim i Washingtonskim sporazumima, te da Mostar ima specijalni status s obzirom da ima specijalnu prošlost. Kako Vi gledate na tu njegovu izjavu?

Malo ću slikovito opisati kako gledam na ovu posjetu, a posebno na navedene izjave gospodina Bakira Izetbegovića. Meni se malo ovo učinilo kao na ono prodavanje "cigle" onima koji iz provincije dođu u Sarajevo. Znate, dođete u Sarajevo i sarajevska jalija vas primora da kupite "ciglu", a vi nemate izbora, ne treba vam, ali morate. Teško da se  otmem osjećaju da  svi mi  Travničani i građani ove zemlje u stvari nosimo svaki dan po par ovih ,,cigli'', jadni i bespomoćni da bilo što u ovoj priči promijenimo. Sad ću se vratiti malo na političke dimenzije pa prokomentirati što to nudi mojim sugrađanima gospodin Izetbegović  u svojim izjavama. Žalosti me da u ovoj državi po Ustavu jednakopravnih naroda i građana  postoje prostori i narodi i to  oni sa specijalnom i oni sa nekom drugom prošlošću i budućnošću. Još zanimljivije je što se poziva na Dayton i tim brani tu specijalnost ili da kažem tako uzvišenost ili poniženost jednih i drugih. Tu se izgleda slaže sa Dodikom jer njegova su stajališta koliko znam „Dayton forever“ - zauvijek, za vijeke vjekova. Volio bih da to kaže, ne samo pred Mostarcima i Travničanima, nego i Srebreničanima, Prijedorčanima i svima drugima iz mnogih multietničkih sredina koje to više nisu, svim stradalima gdje su oni u Daytonu i da Dayton treba ostati zauvijek i do kraja. Jesu li oni specijalni ili nisu? Jesu li oni uzvišeni ili poniženi Daytonom i ovakvim ustrojstvima na lokalnoj razini? Ako član Predsjedništva BiH time brani multietničnost i ravnopravnost prostora  BiH, onda je teška situacija za sve nas, dugo nam je nositi "cigle" i plaćati ih.  Možda je teško i očekivati od nekog kog većina nas doživljava da je dio kruga ljudi odgovornih za dolazak mudžahedina na ove prostore, za koje vežemo i početak sukoba i mnoge zločine. Naravno,  gospodin Izetbegović ne staje na tome, već i dalje prodaje priče. On o izgradnji brze ceste Lašva – Donji Vakuf neće da kaže jasno i glasno da je to po modelu davanja pod koncesiju, što znači, da ako se ikada nađe koncesionar i cesta izgradi, to je uz obvezno plaćanje cestarina, što je prava rijetkost za brze ceste. Naravno, gospodin Izetbegović ne objašnjava da se sarajevska zaobilaznica izgradila iz kredita koji svi vraćamo, a Sarajlije se besplatno voze. Gospodin Izetbegović ne objašnjava zašto travničko gospodarstvo stagnira i nema benefite od javnih sredstava za razliku od Sarajeva. Teško mu je objasniti odgovornost da Travnik pomalo gubi ulogu centra kojeg je imao stoljećima. Travniku trebaju potpore te vrste, ali opet kažem, najbolji vezir za Travničane je onaj koji nije ni stigao na službu u Travnik. Onda se ne treba čuditi gdje su ministri i drugih visoki dužnosnici iz Travnika na razinama Federacije BiH i BiH. Mi Travničani trebamo otvoriti oči i vidjeti  tko nam što prodaje svojim izjavama.

 

Povrat imovine, mladi, projekti i izbori

 

Imovina vjerskih zajednica na području općine Travnik nije vraćena svima jednako. Prije svega nije vraćena katoličkoj crkvi. Kada se može očekivati povrat ove imovine?

Da, poznato je da u općini Travnik imovina nije vraćena svima jednako i da postoje zahtjevi za povratom koji nisu riješeni,  prije svega od katoličke crkve. Ovo pitanje se dugo vuče i to još iz onog vremena otežavanja povratka na svake načine, pa i na ovaj način. To je sve obilježilo posebno 90-te godine. Danas, iskren da budem,  postoji usmeno izražena volja kod naših partnera iz SDA, te načelnika i općine, da se imovina vrati, prije svega  KŠC "Petar Barbarić", ali  i sva druga koja se traži da se vrati. Prepreke su u sporosti administracije i uprave da riješi probleme koje je sama ova uprava i administracija napravila, vjerojatno pod utjecajem politike, u nekim drugim vremenima. Drugi problem je projekt izgradnje srednje škole u Travniku kojim bi se riješilo vraćanje cijele zgrade KŠC-a. Bošnjačka politika je ranije dobila zemljište od katoličke crkve da sebi izgrade školu i isele iz zgrade KŠC-a. Federacija BiH je obećala izgraditi zgradu i tako riješiti problem, ali na žalost to se nije desilo. Nešto je građeno, ali je to sve brzo stalo. Volio bih da je Bakir Izetbegović dao neku izjavu i o ovome, ali nije. Vjerujte mi, ovim bi više uradio na relaksaciji Hrvata i Bošnjaka u Travniku, nego bilo čim drugim. Ovdje postoji presuda Suda da se škola treba iseliti, ali se ne poštuje. To je problem s kojim živimo ovdje i kojeg pokušavamo riješiti. 

Svjedoci smo kako Travničani, kao i drugi, sve više napuštaju svoj grad i idu u inozemstvo. Što biste Vi poručili njima i onima koji žele ostati na svom ognjištu?

Prije svega ne bih u željama i porukama dijelio jedne od drugih. Svima nam želim isto, obilje uspjeha na svakom planu, i osobnom i poslovnom. Niti jedna od ovih dviju odluka nije niti jednostavna, niti laka. Otići i napustiti svoj dom, obitelj, prijatelje, domovinu, grad ili selo, ali isto tako nije lako niti ostati i boriti se ovdje na svom protiv svih nedaća u ovom nesređenom i nepravednom društvu i državi. Želio bih da ovi koji se odluče otići i graditi se negdje drugdje budu uspješni, kao što su Travničani uspješni i čestiti svugdje u svijetu. Sjetimo se svih poznatih Travničana od Miroslava Ćire Blaževića, spomenutog našeg nobelovca Ive Andrića ili mnogih drugih. Zar nije Ivo Andrić i od svoje Nobelove nagrade odvojio dio sredstava i svojevremeno pomagao i našu Gradsku knjižnicu i sve knjižnice u BiH? Zar je manje Travničanin  što su ga životne struje odnijele dosta daleko i dosta više što bi mu ovaj naš grad mogao pružiti? Isto to mislim i za Ćiru, Nikšu Bratoša, Vajtu i mnoge druge. Oni nose Travnik u srcu i hvala im na tome. Vjerojatno će s onim što urade vani moći izgraditi više  i za sebe i za naš grad. Isto tako, vjerujte, mi ovdje imamo sjajnih ljudi, pojedinaca koji nalaze energiju, želju i volju da unatoč svemu ostaju u svom domu i rade prave stvari. Mene oduševe mali ljudi koji u svojoj skromnosti rade i uspješno se bore. Bez obzira o čemu se tu radi, maloj manufakturi izrade nekih suvenira, nakita, kolačića ili meda, pa do svih naših ljudi koji ulažu i bore se kako na farmama ili plantažama malina. Težak je to kruh za sve, ali zarađen u znoju lica svog, na zemlji gdje su se i pradjedovi naši znojili, pa i krv za to prolijevali.  Stoga, naklon do poda svima onima koji  ostaju ovdje, a ima puno takvih. Posebna su skupina onih koji ulažu da rade i proizvode te se trude da zaposle nekoga,  te da ga fer i pošteno plate. To su junaci našeg vremena. Sve se ovo može raditi samo iz ljubavi i iz onog motiva više, a sve što se radi iz ljubavi dat će rezultate, prije ili kasnije. Moja je poruka svima da nastavimo raditi i pronalaziti puteve opstanka i zadržavanja ovih prostora i u srcu, ali i da računamo na njih u svojim osobnim i poslovnim planovima u budućnosti. Travnik je naša gruda i ona će i ostati. Tako je bilo i bit će.

Travnik je administrativno središte. Zanima nas kako mladim i obrazovanim ljudima pružiti mogućnost ostanka na ovim prostorima  i vratiti im vjeru u bolje sutra. Što je HDZ BiH Travnik radio i što planira raditi po tom pitanju?

Pitanje opstanka mladih na ovim prostorima je pitanje svih pitanja ako želimo prosperitetnu budućnost ovih prostora. Ono što mi jedino možemo je pružati priliku mladima gdje god se ta prilika pojavi i raditi da prilika bude što više. Sigurno je da mladež ima potencijal.  Osobno preferiram mlade iz razloga što su se prilike promijenile i današnje suvremeno informacijsko društvo je takvo da mu se lakše prilagođava mlađa osoba od starije. Ako pogledate zadnje vrijeme na mnogim ključnim mjestima u općini su mladi ljudi do nekih četrdeset godina, od ravnatelja, direktora, vijećnika, predsjednika Općinskog vijeća, predsjednice kluba, pomoćnika u općinskoj upravi, pa do upravnih vijeća i svega onoga što politika može pružiti kroz institucije. U poduzetništvu imamo mnogo mladih poduzetnika koji imaju potencijal i rade dobre stvari. Na njima i svima nama je koliko će se taj potencijal iskoristiti, koliko će biti novih ideja, energije i novih prilika za druge mlade ljude koji čekaju prilike. Biti inertan i čekati, ne donosi napredak. Svi trebamo mijenjati  i sebe i druge.  Moramo hrabriti i poticati, kako sebe, tako i druge, ako želimo opstati, te se izboriti za boljitak. Vjerujte mi, nikada ovdje opstanka ne bi bilo da nije bilo odvažnih i hrabrih ljudi koji su ga činili u svakom smislu. HDZ BiH Travnik otvara svoja vrata za sve mlade i sve ljude koji su spremni raditi na opstanku i sveopćem napretku mladih ljudi. S tim da budemo jasni, opstanka nema bez uloženog napora da se ostvari, isto tako što nema ni rješenja svih životnih pitanja samo odlaskom. Pitanje je gdje ćemo se boriti za sebe i druge? Ovdje ili na drugom mjestu? Ja pozivam sve mlade da se borimo na svom prosperitetu ovdje.

Što konkretno Travniku  nedostaje? Što infrastrukturno i općenito smatrate prioritetom?

Možda to na prvi pogled ne izgleda tako, ali mnoge stvari nedostaju našem gradu i općini i OO HDZ BiH kao politička organizacija će sigurno biti prioritet raditi na ovome. Na području infrastrukture je to sigurno kanalizacijski sustav i žalosno je da grad i općina ove veličine nemaju to pitanje riješeno. Izlijevanje svega i svačega u Lašvu mi ovdje nazivamo kanalizacijom,  a to je ustvari katastrofa u svakom smislu. To trebamo mijenjati žurno i radit ćemo na tome. Druga stvar je sačuvati i bolje koristiti resurse koje Travnik neosporno ima. To je široko pitanje i teško je detaljnije to ovdje obrazlagati jer to je polje od prirodnih pa do turističkih, pa i ljudskih potencijala. Pitanje korištenja i upravljanja resursima je odgovor na mnoge naše probleme. Pitanje razvoja i poduzetničko razvojnih zona je odgovor gdje se i kako vidimo u budućnosti.  Naravno, ovo su važna pitanja, a po meni je najvažnije ono na koji smo odgovor dali u Promemoriji. Kako vidimo budućnost u Travniku kao društvo stalnog konflikta i vječitih sporenja o svemu i svačemu ili društvo sa mehanizamima koji osiguravaju harmonično življenje ovdje svih nas koji stoljećima gradimo ovaj grad. Kada sve ovo poredamo i riješimo, nema razloga da ovo ne bude,  pored toga što je sigurno najljepši dio BiH, i najprosperitetniji i područje najzadovoljnijih građana i naroda. Dragi Bog nam je dao dio raja da uživamo u njemu, vjerujem da nećemo biti nesposobni da od njega pravimo pakao u bilo kom smislu.

Raspisani su lokalni izbori. Kako se OO HDZ BIH Travnik priprema? Koja su očekivanja i hoće li biti zajedničke koalicije sa ostalim hrvatskim strankama?

Raspoloženje za koaliciju postoji i kod nas i kod drugih. Posljedica je to suradnje hrvatskih stranaka i odgovornosti tih stranaka pred složenim stanjem u kojima se Hrvati Travnika nalaze. Činjenica je da koaliciju nismo još dogovorili, mada je realno da to uradimo vrlo brzo.  OO HDZ BiH Travnik je donio odgovarajuće odluke i zaključke kojima je izrazio volju da predvodi, kao i do sada, hrvatsku koaliciju, kako i priliči najsnažnijoj političkoj organizaciji Hrvata Travnika. Vjerujem da će naši budući partneri prihvatiti to i da će rezultat biti takav da imamo kapacitet da radimo na dobrobiti našeg grada i radimo na implementaciji principa iz Promemorije.

Održana osma redovita sjednica Županijskog odbora HDZ BiH ŽSB

VITEZ, dana 20. svibnja 2016. godine u Vitezu održana osma redovita sjednica Županijskog odbora HDZ BiH ŽSB kojom je predsjedavao Nikola Grubešić predsjednik ŽO HDZ BiH ŽSB, osim članova Županijskog odbora HDZ BiH ŽSB, sjednici su nazočili i ministri iz Vlade KSB imenovani na prijedlog HDZ BiH.

Image Gallery

Promemoriji travničkih Hrvata svoju potporu su dali i hrvatski zastupnici u Saboru ŽSB

Danas je u  prostorijama  Sabora Kantona Središnja Bosna  prije početka  XIV. redovite sjednice Sabora  potpisana Promemorija travničkih Hrvata od strane hrvatskih zastupnika.

Ovom prigodom svoju potporu ovom dokumentu dao je Klub zastupnika Hrvatskog naroda u Saboru kantona Središnja Bosna koji čine: Josip Kvasina predsjedatelj Sabora, Lidija Bradara predsjednica Kluba Hrvata, Mirko Batinić predsjednik Kluba HDZ BiH, te zastupnici Ljupko Sučić, Dražen Matišić, Ivan Sajević, Mario Bošnjak - Matić, Suzana Krišto, Anto Lozančić, Anto Bilić i Mateja Gadža.

 

{gallery}promemorija zastupnici{/gallery}

Bojan Domić za TV1:"Cilj nam je otvoriti dijalog vezan uz preustroj Travnika."

Predsjednik OO HDZ BiH Travnik, Bojan Domić bio je gost Dnevnika TV1 u kojem je govorio o preustroju Travnika u modernu gradsku zajednicu i problemima s kojima se Hrvati Travnika i HDZ BiH Travnik susreću u ostvarenju ovog cilja. 

U Travniku je sada jedan narod dominantan, brojčano oko 70 posto, a to se realni implicira i na političku situaciju. Brojčana moć je pretvorena u političku moć, a politička moć naravno ulazi u sve pore života u Travniku, tako da više nemamo grad kakav smo imali, upozorio je u Dnevniku TV1 predsjednik Općinskog odbora HDZ BiH Travnik Bojan Domić.

TV1: Predstavnici HDZ BiH, HDZ 1990, HKDU-a, HSP-a i HSS-a iz Travnika, potpisali su promemoriju po pitanju Travnika. Što donosi taj dokument?

DOMIĆ: Taj dokument šalje jednu poruku iz grada Travnika svima onima koji razgovaraju, koji mogu utjecati na događaje i stvari, koji imaju političku moć, posebno iz međunarodnih krugova. Podsjeća ih da postoji Travnik i da u Travniku također postoje problemi, te da kada se razgovara o nekim drugim sredinama, kada se razgovara o budućnosti BiH, treba uzeti u obzir i Travnik, pa i sve druge sredine gdje živi više zajednica, po čemu je naša domovina posebna.

Kada govorimo sadržajno, promemorija nas podsjeća na to kako je BiH sastavljena. Ona lokalnoj zajednici priziva onaj bit BiH, onaj paritet da je BiH zemlja tri naroda i svih njenih građana. U BiH postoje modeli koji, nažalost, ne funkcioniraju najbolje, ali tražimo model funkcioniranja tri naroda u BiH, ali je isto tako potrebno tražiti modele funkcioniranja tri naroda u lokalnoj zajednici.

TV1: Zašto imate dojam da je Travnik zaboravljen od ostatka BiH i međunarodne zajednice?

DOMIĆ: Prema popisu iz 1991. godine, ali ne samo po tome, nego je Travnik stoljećima bio mjesto zajedničkog življenja. Nijedan narod 1991. nije imao apsolutnu većinu. Bio je istinski multietnički grad gdje su sve zajednice zajedno živjele i zajedno radile, imale jednak utjecaj na sva događanja. Nažalost, sve što se događalo – dosta loših stvari od rata, progonstva, poslijeratnih zbivanja, povratka, sprječavanja povratka, ubojstava, zločina – učinilo je situaciju da to Travnik više nije.

U Travniku je sada jedan narod dominantan, brojčano oko 70 posto, a to se realni implicira i na političku situaciju. Brojčana moć je pretvorena u političku moć, a politička moć naravno ulazi u sve pore života u Travniku, tako da više nemamo grad kakav smo imali.

TV1: Kakav je omjer građana i njihove nacionalnosti bio prije rata, a kakav je sada?

DOMIĆ: Prije rata, Bošnjaci su bili najbrojniji sa 43 ili 44 posto stanovništva, Hrvati su bili s 38 posto, Srbi sa 10 ili 11 posto, a ostalo su bili Jugoslaveni ili ostali. Još čekamo podatke posljednjeg popisa. Neslužbeno, mislim da je Bošnjaka blizu 70 posto, Hrvata je 23 ili 24 posto, možda čak i manje, Srba nažalost imamo u tragovima, jedan ili dva posto. To je ono što je loše.

TV1: Na koji je način moguće ostvariti punu jednakopravnost u Travniku, za koju se zalažete?

DOMIĆ: Moguće je. Modeli i načini postoje, postoje primjeri dobre prakse, uz određene modele konsocijacije. Kroz izborni sustav, kroz participaciju u općinskom ili gradskom vijeću, postoje mehanizmi zaštite jednih od drugih, da imamo to. Postoji više tih modela, sad je stvar dogovora i dobrog modela, koji ćemo model odabrati.

Nama je bio cilj, možda ne reći “ovo je taj model i hoćemo tako”, nego otvoriti dijalog. Svjesni smo da za sve ovo što radimo moramo naći partnera u svim svojim susjednima, i Bošnjacima i Srbima i svima. Vjerujem da nam svima ovo odgovara. Lokalna zajednica može skladno funkcionirati i razvijati se samo ako postoji jedan širok konsenzus. Travniku sada, po meni, treba širok konsenzus da sve ove loše stvari koje su se događale dugi niz godina, možda sjednemo, otvoreno razgovaramo i dogovorimo, stavimo iza nas i počnemo razgovarati o razvoju grada, projektima. Travnik je sada na raskršću kako krenuti, kako ubrzanim razvojem da idemo dalje.

TV1: Ima li volje za razgovor kod susjeda?

DOMIĆ: Pratim ono što se događa u javnosti, postoji niz događaja koji se događaju u Travniku u vezi s ovom temom – da općina Travnik bude gradska zajednica grad Travnik. Vidim kod susjeda pomalo i strah što se događa.

TV1; Kada kažete susjedi, mislite na Bošnjake?

DOMIĆ: Da, na Bošnjake prvenstveno. Inicijativa o preustroju Travnika je starija inicijativa, od 90. ih godina, bili su i ustavni amandmani. U tom trenutku, onda je dosta loše dočekana. Boje se podjele grada, boje se stvari koje meni osobno ne padaju na pamet. Grad je moj i ne znam što bi ga dijelili, niti ima logike da se on dijeli. Čak i sama riječ zajednica, mislim da tu nema podjela, ako radimo zajednicu, ako hoćemo nešto zajedno raditi.

Mislim da je to jedan strah, ali ne mislim da je opravdan. Dosta neopravdan strah, čak mislim da su pod nekim dojmom da će izgubiti nešto, da će možda izgubiti utjecaj kakav sad imaju. To je možda loše. Nije dobro da jedan narod dominira drugim. To nikako nije dobro i mislim da to i dalje može dizati tenzije i dalje nas dijeliti.

TV1: Kazali ste da priča o preustroju Travnika nije nova i da traje od 90-ih godina. Mislite li da je došlo vrijeme i da će se ta priča sada uspjeti riješiti? Hoće li biti dovoljno političke volje? Kažete postoji neki strahovi kod Bošnjaka, razgovarali ste s njima, ali ipak, mislite li da će se iznaći političke volje, sjesti za isti sto i na neki način riješiti?

DOMIĆ: Optimista sam. Vidimo da se u ovom trenutku intenzivno razgovara o budućnosti BiH. Razgovara se o njenom modelu, o jednom ustavnom ustrojstvu ravnopravnosti svih naroda. Sve je to iz različitih razloga. BiH sada se nalazi pred euroatlantskim integracijama, približavamo se EU i od nas se traži da iznađemo modele funkcioniranja na ravnopravnim osnovama. Razgovara se o drugim područjima naše BiH. To mi budi optimizam. Mislim da je došlo vrijeme da se u BiH poslože temeljne stvari, da bi se onda jednostavno mogli baviti čisto životnim stvarima u vremenu koje predstoji.

TV1: Prema Vašem mišljenju, može li se pitanje Travnika dovoditi u vezu s pitanjem Mostara?

DOMIĆ: Htjeli mi to ili ne, pitanje Travnika i Mostara je neko nekad doveo u vezu. To su ustavni amandmani iz ’97, ’98. godine koje je visoki predstavnik ukinuo 2002. i tada je već neko doveo u vezu Travnik i Mostar. Doveo ih je u vezu iz opravdanog razloga. To su bile županije, Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska, s posebnim režimom paritetne županije. Onda je nekom logikom neko uvezao Travnik i Mostar. Koliko mi je poznato, ni u Mostaru nijedan narod nije imao apsolutnu većinu, kao ni u Travniku. Onaj tko je to uradio nekad, mislim da je to dobro uradio.

Ovo što mi radimo u Travniku nema neke izravne veze s Mostarom. Mislimo da je ovo što sada radimo i zagovaramo primjer za dosta drugih zajednica koje imaju problema s tim funkcioniranjem. U medijima pratim da se u Srebrenici sada intenzivno razgovara o nastupu na izborima. Vidimo homogenizaciju u jednom narodu i homogenizaciju u drugom narodu, koja nije dobra za demokraciju. Mislim da su modeli koji mi zagovaramo u Travniku dobri za neke druge sredine.

TV1: Koliko je opasna dominacija jednog naroda u mješovitim sredinama kao što je SBŽ?

DOMIĆ: To nije dobro. Nije dobro ni u jednom području, pa ni u Travniku. Događaju se loši trendovi i loši pokazatelji, sve ono protiv čega se trebamo boriti. Stvaramo sredine jednih i sredine drugih, a onda imamo pravu podjelu u BiH. Travnik je od rata na ovamo, izgubio dosta stanovništva. Travnik sve više postaje grad jednog naroda, a to nije dobro. Mislim da je to najveći problem i da o tome moramo razgovarati da ne dobijemo čiste prostore.

TV1: Kolika je tu odgovornost Bošnjaka, a kolika Hrvata, što Hrvati napuštaju Travnik?

DOMIĆ: Odgovornost je svih nas. Nažalost, iz svih područja BiH ljudi odlaze. Prema mojoj procjeni, oni najviše odlaze jer smo previše opterećeni ovim neriješenim pitanjima. Ono je stvarno neriješeno 20 godina, mi 20 godina razgovaramo kako ćemo uspostaviti model zajedničkog življenja, koji odgovara i jednima i drugima. Ne bavimo se realnim pitanjima. Volio bih da sada razgovaramo o razvoju grada, o nekoj novoj turističkoj ponudi, o industrijskim zonama. To će ljude zaustaviti u odlasku. Mi nažalost razgovaramo o neriješenim stvarima, o tome kako jedni ugrožavaju druge u Travniku ili u nekoj drugoj sredini.

TV1: Jeste li o ovoj inicijativi razgovarali s vrhom HDZ, odnosno s predsjednikom Draganom Čovićem? Kakvi su njegovi stavovi po ovom pitanju?

DOMIĆ: Vrh HDZ je upoznat sa svim ovim, a što se tiče stajališta predsjednika Čovića, u biti mi imamo potporu naše stranke.

TV1: Osim političke, svakako je potrebna podrška i javnosti. Kakve su reakcije nakon što ste izašli sa ovim dokumentom?

DOMIĆ: Mislim da je reakcija pozitivna. Posebno sam zadovoljan što su ljudi shvatili da smo počeli razgovarati o budućnosti. Počeli smo razgovarati o tome kako vidimo Travnik, je li postojeće stanje dobro, funkcionira li ovaj politički sustav. Nekih 15, 20 godina od uspostave FBiH vidimo da on ne odgovara, nekima manje, nekima više, ali ne odgovara. Vidimo da su ljudi zainteresirani, jer ovo nije ništa drugo nego poziv na dijalog. Promemorija je čisto što je do sada i kako ćemo dalje, hoćemo li iznaći neko rješenje.

Ja vjerujem da imamo te snage, i na lokalnoj i na višim razinama, jer moramo te stvari urediti i baviti se bitnim stvarima u životu. No, dok ovo ne riješimo, bojim se da ćemo biti zarobljenici vremena iz prošlosti. Ovo je razgovor o budućnosti Travnika.

TV1: Napravili ste prvi korak – izdana je promemorija. Kakva su Vaša očekivanja, što je sljedeće? Hoćete li čekati da Vas Bošnjaci susjedni pozovu na razgovor ili ćete vi njih pozvati na razgovor?

DOMIĆ: Ovu promemoriju su potpisale sve stranke s hrvatskim predzanakom. Nakon toga, potpisuju je sve udruge iz domovinskog rata, potpisuju je hrvatske kulturne institucije, pojedinci, svi oni koji žele misliti o budućnosti Travnika.

Sljedeći korak će morati prerasti u jendu političku inicijativu da neke stvari u Travniku preuredimo. Tada ćemo pozvati naše susjede Bošnjake i sve druge da razgovaramo o Travniku.

TV1: Hoćete reći da ona sad ide na višu razinu?

 

DOMIĆ: Ona sada ide svojim tokom. Već sada je na višim razinama. Ona je izašla u javnost. Mi kroz javno zagovaranje pozivamo sve razine da razgovaramo. Ona je zamišljena na način da Travnik bude model za neke druge lokalne zajednice. Sve sredine koje su slične Travniku, a koje su nekada bile multietničke, nažalost, sada je to sve manje, trebaju nekakvo rješenje da neke stvari pokušamo sanirati i vratiti tamo gdje treba da budu.

Cijeli intervju pogledajte na linku: Bojan Domić za TV1

Održano predavanje ZŽ KKK HDZ BiH Travnik na temu "Karcinom dojke-liječenje i prognoza"

U organizaciji Udruge građana „Svjetlo“ iz Viteza i OO ZŽ „Kraljica Katarina Kosača“ HDZ BiH Travnik, sinoć je u zgradi „Multimedia Print“ na Donjem Putićevu održano predavanje na temu „Karcinom dojke – liječenje i prognoza“.

 

 Predavač je bio ugledni prim. dr. Harun Drljević, načelnik Službe za bolesti dojke „Breast Unit“ Kantonalne bolnice Zenica i potpredsjednik Udruženja onkologa BiH. Dr. Drljević je nazočne upoznao o preventivnim mjerama u borbi protiv raka dojke, te istaknuo važnost samopregleda, budući da ova opaka bolest uzima sve više maha. Naglasio je kako je rak dojke izlječivo oboljenje ako se na vrijeme dijagnosticira i adekvatno terapijski zbrine. Nakon predavanja, učesnice su imale priliku postavljati pitanja i razmjenjivati vlastita mišljenja i iskustva na ovu temu.

Subscribe to this RSS feed